Svečanost kojom je obilježen početak redovitih projekcija Filmskih programa Hrvatskog filmskog saveza u kinu Tuškanac održana je 16. ožujka 2004. godine. Na otvaranju je naglašeno da su Programi namijenjeni ponajprije studentima, budućim filmašima i svima koji žele što više naučiti o filmu. Kino Tuškanac dano je na upravljanje Hrvatskom filmskom savezu i Zagreb filmu, Filmske programe osmislili su i provode ih Hrvatski filmski savez i Hrvatska kinoteka, a u proteklih je deset godina uspostavljena i vrijedna suradnja s nizom ambasada uz čiju se pomoć organiziraju filmski ciklusi najpoznatijih autora iz cijeloga svijeta.


Svemu je prethodilo tri godine projekcija u Filmskom centru (u osnivanju) koji je 16. listopada 2001. godine svečano otvoren u prostorima Kinoteke u Kordunskoj ulici. Projekt su još 1998. godine osmislili Ladislav Galeta, Vjekoslav Majcen, Mato Kukuljica i Hrvoje Turković kao mjesto koje će objedinjavati prikazivačku, predavačku, radioničku, posudbenu, distribucijsku, nakladničko-promotivnu te izložbenu djelatnost povezanu s filmskom kulturom. Zamišljeno je i da će se programi osim u Zagrebu prikazivati i širom Hrvatske. Idejni su projekt prihvatili Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovne umjetnosti, Muzička akademija, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Filozofski fakultet, Hrvatska kinoteka i Hrvatski državni arhiv, Hrvatski filmski savez, Hrvatsko društvo filmskih kritičara i Hrvatsko društvo filmskih redatelja. Predsjednik Vijeća Filmskog centra bio je Hrvoje Hribar, službeno sjedište je bilo u Savskoj 25., u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu, gdje se neko vrijeme namjeravalo osigurati trajan prostor, a programska voditeljica je bila Agar Pata.


U prvih je osam termina, od sredine listopada do sredine prosinca, prikazan niz vrijednih ostvarenja, od Idiota Larsa von Triera, preko ciklusa filmova Roberta Bressona, obilježavanja 101 godine francuske kinematografije, ciklusa filmova Kryzstofa Zanussija odnosno ciklusa Fritza Langa, uključujući i domaće filmove za djecu i mlade Obrada Gluščevića, Mate Relje, Kreše Golika i Vladimira Tadeja te ciklus Borivoja Dovnikovića i dokumentarce Krste Papića odnosno izbor filmova iz produkcije ŠAF-a.


Iduće je godine broj projekcija bitno povećan pa je u čak sedamdeset termina, od 22. siječnja do 17. prosinca 2002., filmove vidjelo više od 11.300 gledatelja. Prikazivani su filmovi Vadima, Claira, Stillera, Zaluskog, Ferrerija; Schlöndorfa, Herzoga, Wendersa, Carnéa, Clouzota, Margarethe von Trotta, Cocteaua, Tatija, Attenborougha, Crichtona, Bergmana, Avatija odnosno Branka Bauera, Veljka Bulajića, Franceta Štiglica, Nikole Tanhofera i Branka Marjanovića, a posebno su gledani bili radovi Rainera Wernera Fassbindera pa je na projekcijama znalo biti i više od tristo gledatelja. Prikazan je i niz animiranih filmova pod skupnim naslovom Ususret festivalu animacije te program kratkog austrijskog filma.


U prvih šest mjeseci 2003. godine u 39 termina su prikazivani filmovi Babaje, Wendersa, Leana, de Sice, Murnaua, Mimice, Szaboa, Antonionija, Hadžića, Kubricka, Dmytryka, Premingera, Hustona, Aldricha, Wellesa i Hanekea. Ostvarena je suradnja s Goethe institutom, British Councilom, Kinotekom Makedonije, Jugoslavenskom kinotekom iz Beograda, Jadran filmom, Croatia filmom, Europa filmom, MG filmom, s distributerima Blitz Film&Video Ditrubution i Discovery Film&Video Distribution, Talijanskim kulturnim centrom, Austrijskim kulturnim forumom, Hrvatskom radio televizijom, Veleposlanstvom Kraljevine Švedske i Veleposlanstvom Republike Bugarske te posebno Državnim arhivom odnosno Hrvatskom kinotekom.



Od Filmskog centra do Filmskih programa


Nakon što je Hrvatski filmski savez, predvođen predsjednikom Hrvojem Turkovićem i tajnicom HFS-a Verom Robić Škarica, 2004. godine preuzeo na korištenje kino Tuškanac, nekada poznato i pod imenom kino Sloboda, ostvareni su i odavno koncipirani preduvjeti za realizaciju cjelokupnosti sadržaja Filmskog centra sada preimenovanog u Filmske programe hrvatskog filmskog saveza. Velika i mala kino dvorana i ostali prostori omogućavaju i prikazivačku i predavačku te radioničku djelatnost, a radi se i na realizaciji ostalih programa. Od samoga početka programe financijski podupiru Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Zagrebačka županija i Ministarstvo kulture RH, a generalni je pokrovitelj HTnet, portal za kulturu.


Na dan početka redovitih djelatnosti prikazani su filmovi Fedora Škubonje Izgubljena olovka i Živorada Tomića Diploma za smrt, pa odabir prvih filmova snimljenih u nas, od Šibenske luke iz 1914. do Prehrane iz 1930., a na kraju i Ekstaza s Hedy Lamarr i Zvonimirom Rogozom.


Program je nastavljen u ožujku i travnju ciklusima Nikole Tanhofera i Mikea Leigha, pa subotnjim distributerskim ciklusom (održan i 2005.) i filmovima Alfreda Hitchcocka. Uslijedili su ciklusi Miklósa Jancsa, francuskog novog filma i Branka Marjanovića, a u travnju je prikazan i niz filmova Luchina Viscontija (kao i u listopadu 2006., u povodu stogodišnjice rođenja). Svibanj i lipanj obilježeni su ciklusima Istvána Szaboa te talijanskog filma (suvremeni je talijanski film predstavljen ciklusom i 2005. te revijama ili smotrama svake godine, od 2006. do 2013.), hrvatskim filmom za djecu i hrvatskim trash filmom, producentskim ciklusom Marina Karmitza i programom glazba i film, a jesen je pripala redateljima praške škole, ciklusu mađarskog filma (održan je i 2005., 2006., 2008. i 2011.) odnosno prikazivanju svih četrnaest epizoda TV-serije Berlin Aleksanderplatz, koja je ponovljena u drugoj polovici 2012. uz komentare i razgovor s publikom kritičarskog dvojca Bruno Kragić i Živorad Tomić. Prikazan je i niz filmova glumice Ingrid Bergman, a započeti su ciklusi filmske pedesete (nastavljen i 2005.) i poljskog filma (održan je i 2006. i 2008.). Premijerno su prikazani filmovi Dana Okija te Ljubav nije slijepa Višnje Biti i Milivoja Bolanče, a održane su i projekcije s One Take Film Festivala (kao i 2005., 2006., 2008., 2010. i 2012. godine) te s Festivala filmova o ljudskim pravima. U studenom je započeo i ciklus španjolskog filma (održan svake godine, od 2005., do 2011. te 2013.), a 18. prosinca je obilježen i Dan Hrvatskog filmskog saveza na kojem su prikazani nagrađeni filmovi s Revije jednominutnog filma u Požegi, radovi djece i mladih te filmovi iz godišnje produkcije HFS-a.


Iduća je, 2005. godina, obilježena Godardovim programom Filmske priče/Histoire(s) du cinéma i ciklusom ruskog kinotečnog filma, petkom i subotom održavaju se Queer projekcije (nastavljene i 2006. i 2007.), a potkraj veljače održan je u Tuškancu i međunarodni festival dokumentarnog filma Zagreb Dox (jednako kao i 2006.). Prikazani su i ciklusi Stanislava Barabáša te Kena Loacha, pa tjedan iranskog filma (održan svake godine, od 2006. do 2014.) i ciklus njemačkog nijemog filma kao i ciklus suvremenoga japanskog filma (održavan od 2007. do 2011.) odnosno klasičnog japanskog filma (održan i 2006., 2012. i 2013.). potkraj svibnja prikazan je prigodan program uz Dan Zagreba, a u lipnju ciklus Jean-Luc Godarda.


Škola animacije Čakovec predstavila se na samom kraju lipnja. U rujnu je prikazan ciklus belgijskog filma (i 2010.), u listopadu obilježeno dvadeset i pet godina Hrvatske kinoteke (nastavljeno i početkom 2006.), a potkraj mjeseca prikazani filmovi sa 17. svjetskog festivala animiranog filma-dugometražni animirani filmovi. Studeni je bio posvećen filmovima Elija Petrija, japanskom redatelju Takahaka Timuri i desetoj obljetnici Adria Art Artista, a održana je i premijera filma Damira Čučića Stolac za ljuljanje. Prikazan je ciklus kineskog filma (i 2009.), a u prosincu filmovi Krzysztofa Kieślowskog (kao i 2006.) te autorska večer Borivoja Dovnikovića. Godina je završena ciklusom filmova s muzikom Alfija Kabilja, filmovima iz fundusa HFS-a i premijerom filma Obećana zemlja Natalije Župan.


Početak 2006. obilježen je ciklusima Filmovi koje smo voljeli s velikim kinotečnim naslovima, u ožujku je prikazan ciklus njemačkog avangardnog filma odnosno suvremenog finskog filma, a u travnju filmovi Bernarda Bertoluccija. Svibanj je donio restaurirane kratkometražne filmove Miroslava Mikuljana i ciklus portugalskog suvremenog filma, a zatim su prikazani ciklusi Petra Krelje i Françoisa Truffauta, pa Paola Sorrentina te početkom srpnja i rujna velikani svjetskog filma (i 2007.) iz fundusa Hrvatske kinoteke. U listopadu je prikazan ciklus Claudea Chabrola i ciklus indijskog filma (i 2009., 2011. i 2013.), početkom studenoga i prosinca predstavljeni su filmovi Autorskog studija – fotografija, film, video, a uslijedili su ciklusi Louise Brooks i Vittorija Gassmana odnosno fantastike u španjolskom filmu, te je godina završena retrospektivom Lordana Zafranovića.



Profiliranje ciklusa i novi programi



A 2007. godina započela je ciklusom francuskog filma za vrijeme okupacije, pa ciklusom Josepha Loseya te je održana i svečana premijera filma Sabine Varjače Back to Bosnia. Prikazan je ciklus filmova Luisa Buñuela, a uveden je i program naslovljen eksperimentalni utorak (po nazivom Kratki utorak traje i danas). Održane su projekcije filmova iz najnovije produkcije HFS-a i ciklus hrvatski žanrovski film osamdesetih godina XX. stoljeća, ciklus filmova Béle Tarra odnosno Akija Kaurismäkija, a prikazani su i nagrađeni filmovi s Dana hrvatskog filma te održana svečana premijera dokumentarnog filma Doma Gjorčeta Stavrevskog. U svibnju je prikazan i ciklus čehoslovačkog filma šezdesetih godina XX stoljeća, a početkom lipnja animirani filmovi iz Baden-Wuerttemberga, a u povodu Drugih (pa zatim Trećih i Četvrtih) mediteranskih igara u Rijeci i Zagrebu i odabir filmova mediteranskih autora (i 2008. i 2009.) te ciklus egipatskih filmova, Festival židovskih filmova Zagreb-London i retrospektiva filmova Jusufa Chahinea. Sezona ja završena Filmskim mutacijama – festivalom nevidljivog filma.


In memoriam Anti Peterliću održan je 20. rujna, prikazivanjem filma Johna Forda Čovjek koji je ubio Liberty Walancea, Josipu Štajneru 22. rujna prikazivanjem filma Rio Bravo Howarda Hawksa, a Zoranu Tadiću 14. listopada prikazivanjem filma Carola Reeda Treći čovjek. Održani su ciklusi Roberta Bressona i Ingmara Bergmana, prikazani filmovi s bjelovarskog DokuARTA (i 2009. pa do 2013.), izložba i projekcije Udruge modnih dizajnera i filmova sa Zagreb Film Festivala (i 2009., 2012. i 2013.), autorske večeri Momira Matovića i Ljubiše Grlića, obilježen Dan hrvatske animacije (i svjetske, 2009. sustavno se obilježava svake godine), prikazan ciklus španjolskih komedija, održana 39. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva, ciklus njemačkog filma i četrdeset godina njemačke video umjetnosti, pa ciklus FAS-a (i 2011.), prezentacija riječkog festivala More, klupski šampionat AS-a (i 2008. i 2011.), a kraj godine je obilježen ciklusom Coste-Gavrasa i retrospektivom filmova Branka Lentića.


Iduća je, 2008. godina obilježena ciklusima Michelangela Antonionija, Federica Fellinija i Aleksandra Dovženka, svečanim premijerama filmova Chakde India redatelja Shimita Amina i Kenedi se ženi Želimira Žilnika, Danima crnogorskog filma (i 2010. do 2012.) i ciklusom filmova frankofonskih zemalja (dani frankofonskog filma i 2010. do 2014.), te filmovima Dovženka i Julije Solnceve. Prikazan je ciklus suvremenog brazilskog filma (i 2009. do 2013.) te filmovi Mike Kaurismäkija, nekoliko filmova o Picassu, više dokumentarnih petaka Fade-in-a i ciklus Jacquesa Demyja, a u svibnju retrospektiva Krste Papića. Početkom lipnja prikazano je nekoliko filmova u sjećanje na Zvonimira Črnka te program Međimurje u Zagrebu, a 16. lipnja održan projekt Ivana Ladislava Galete Bloomsday.


U rujnu je program započeo svečanom premijerom filma Preko granice Petra Krelje, a nastavljen sjećanjima na Richarda Widmarka, Julesa Dassina, Charltona Hestona, Dina Risija, Roya Scheidera, Fedora Škubonju, Sydneya Pollacka, Borisa Dvornika i Semku Sokolović Bertok, ciklusom Anne Magnani i francuskim filmom šezdesetih, dok su potkraj listopada obilježen Dan zaštite audiovizualnog nasljeđa odnosno Svjetski dan audiovizualne baštine (i 2009. do 2013.) i Svjetski dan animacije (i 2009. do 2013.). U studenom je održan ciklus iberoameričkog filma (i on od 2009. do 2013.), klupski dani u povodu 80 godina Kino kluba Zagreb i 40. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva te 60 sekundi hrvatskog filma (i 2009. do 2013.), kao i projekcije iz fundusa ili iz produkcije HFS-a (i 2010. i 2012.).


Na prvoj projekciji 2009. godine prikazan je film Nicole Hewitt In Time, a uslijedio je ciklus njemačkog ekspresionizma, in memoriam projekcije Paula Newmana, Sonje Savić i Tomislava Pintera, pa ciklus Rainera Wernera Fassbindera. Uslijedili su filmovi Andrzeja Wajde i Jeana Renoira, premijera filma The Olive Girls Nikole Čurčina i prikazana su sva tri dijela filma Mladena Jurana Živuće fotografije, a zatim održan niz projekcija u sjećanje na Matu Kukuljicu. U svibnju je održana Francuska noć u kinu Tuškanac, pa ciklus Erica Rohmera, a u lipnju in memoriam Roberta Mulligana, Elie Kazana odnosno Josepha Mankiewicza te ciklus mladi hrvatski film devedesetih. U jesen su premijerno prikazani filmovi Ptice Petra Krelje odnosno Nevidljive galerije Željka Kipkea, pa ciklus talijanskog neorealizma, in memoriam Marcellu Mastroianniju, ciklus Fritza Langa, francuski filmovi s okusom Mediterana i ciklus filmova iz produkcije DEFA.


Početkom 2010. godine publika je mogla vidjeti filmove Jacquesa Tatija te Pedra Almodóvara, a prikazani su i filmovi iz produkcije Blank studija. Uslijedili su ciklus novog švedskog filma (i 2013.), in memoriam projekcije Jamesa Masona, Dani Makedonske kinoteke, sjećanje na Erica Rohmera, Zvonimira Berkovića i Antu Babaju, a zatim ciklus poljskog filma uz godišnjicu rođenja Fryderyka Chopina. U svibnju je održan Festival subverzivnog filma (i 2011. i 2012.) pa ciklus Jacquesa Rivettea, a u lipnju programi Svjetskog festivala animiranog filma (i 2011. do 2013.), ciklus Gérarda Philipea i Almodovarove fusnote. Održana je projekcija filma Psycho Alfreda Hitchocka, povodom pedeset godina od premijere. U listopadu je uslijedio niz projekcija in memoriam Tomislavu Gotovcu, Zagreb Film Festival (i 2011.) i ciklus suvremenog izraelskog filma, pokrenut je novi program naslovljen kratki utorak (i 2011. do 2013.), a ciklus novog malezijskog filma održan je koncem studenoga, kao i Vikend Hrvatske kinoteke (i 2011. do 2013.), in memoriam Bekimu Fehmiu, a u prosincu Dani FACTUM-a, in memoriam Obradu Gluščeviću, Karlu Maldenu, Patricku Swayzeju, Clarku Gableu, Denisu Hopperu i Božidaru Oreškoviću. Godina je završena programom naslovljenim predbožićno iznenađenje po izboru Mime Simić (i 2011.), prikazana je Casablanca.



Od horora do animacije



Projekcije 2011. godine otpočele su ciklusom horora, in memoriamom Tonyju Curtisu, Arthuru Pennu, Jill Clayburgh, Mariju Monicelliju, Leslie Nielsenu, Blake Edwardsu, tematskim filmskim danom uz izložbu na temu majke i kćeri te vikendom hrvatskog filma HFS-a i Hrvatske kinoteke. U povodom 150 godina od ujedinjenja Italije održana je prigodna filmska večer, a u travnju in memoriam Claudeu Chabrolu i svečana premijera filma Jesam li sretna? Vanje Sviličić. Prvi dio sezone završava programom sjećanja na Fadila Hadžića, programom Muzičkog biennala Zagreb, in memoriamima Annie Girardot, Marie Schneider, Sussanah York i Petera Yatesa te Subverzivnim filmskim festivalom, autorskom večeri Mladena Jurana, ciklusom filmova Sandrine Bonnaire, obilježavanjem 100 godina od rođenja Nina Rote, 10 godina portugalskog kratkog filma te sjećanjem na Dina De Laurentiisa. U rujnu je prikazan ciklus suvremenog korejskog filma (i 2012. i 2013.), u listopadu program Film i živa glazba, devet (pa deset, jedanaest) godina hrvatskog izdanja Elle: moda i film (i 2012. i 2013.), ciklus suvremenog indonezijskog filma, a do kraja godine in memoriam Elizabeth Taylor i ciklus Wima Wendersa.


Iduća je, 2012. godina, započela in memoriam projekcijama za Ivicu Vidovića, Vidu Jerman, Miu Oremović, Radeta Markovića, Oliveru Marković, Georgesa Franjua i Kena Russella, revijom filmova s Oberhausena, sjećanjem na Ivu Škrabala, Michelangela Antonionija i Kanetoa Shindõa, ciklusom egipatskih filmova te Pouran Derakhshandeh, ciklusima Amosa Gitaija i filmova po Dickensu, a nastavila se programom kino po korupciji, retrospektivom Milođa Radivojeviăa, programom pobjedničkih filmova VAFI, pa ciklusom Istvana Szaboa, sjeăanjem na Zlatka Crnkoviăa, Noir filmskim festivalom (i 2013.) i retrospektivom Seijuna Suzukija, ciklusom japanskog animiranog filma (i 2013.) i njemačkog vesterna, pa ciklusom Oliviera Assayasa, razgovorima u kinu Tuškanac o djelu Rainera Wernera Fassbindera Berlin Alexanderplatz, ciklusom filmova u izboru Hrvatsko-američkog druđtva (i 2013.), posebnim programom Hrvatske zajednice tehničke kulture (i 2013.) i ciklusom Alaina Resnaisa.


I programi 2013. godine obilježeni su sjećanjima na one kojih više nema, od Tonyja Scotta, Sylvie Kristel, Theodorosa Angelopulosa do Hedy Lamarr, Františeka Čapa, René Clémenta, Burta Lancastera i Vivien Leigh. Prvi je kratki utorak bio posvećen sjećanju na Bredu Beban, prikazani su filmovi iz arhiva Media Acquistions, najbolje s Oberhausena 2012. te ciklus Philippea Garrela. U travnju i svibnju je obilježeno 100 godina indijske kinematografije, održan ciklus Krzysztofa Zanussija, Dani afričke kulture te program ZAG u Tuškancu. Prikazan je odabir europskih filmova iz Media Acquisitions i program Ususret Europi: europske filmske uspješnice, odnosno Tabor Film Festival u Tuškancu i Klub Alpbach u kinu Tuškanac. Održani su i dani makedonskog filma, premijera filma Nevena Hitreca Ovrha, večer Nenada Dizdarevića, ciklus Žena u gradu, grad na filmu, dani slovenskog filma, kratki utorak s autorskom večeri Danijela Šuljića odnosno filmovima Ivice Matića, dan Lux filma, Filmske mutacije: sedmi festival nevidljivog filma, ciklus Claire Denis te program najkraći dan za kratki film.


U jubilarnoj, desetoj godini Filmskih programa Hrvatskog filmskog saveza u kinu Tuškanac, prikazan je putopisni program o Butanu i Nepalu, in memoriam za Giluiana Gemmu, Colea Portera, Bigasa Lunu i Ružicu Sokić te program Treći čovjek u posjeti Trećoj ženi, ciklus iranskih filmova, frankofonski filmovi...



Programske knjižice



Filmski centar redovito je objavljivao programske knjižice (publicirano ih je sedam) u kojima su uz osnovne podatke o prikazanim filmovima, biografije glumaca i redatelja te filmografije bile i vrijedne kritičarske opaske o pojedinim autorima i njihovim djelima. Jednako se nastavilo i s Filmskim programima (objavljeno je 28 knjižica o temeljnom programu i niz prigodnih izdanja u povodu pojedinih nacionalnih ili autorskih ciklusa i drugih posebnih događanja), a vrijedi napomenuti da su između ostalih u programskim knjižicama pisali (ili su im objavljeni tekstovi) Fernando Alonso, Vladimir Lj. Angelov, Victor Hugo Portillo Angulo, Olivier Assayas, Luiz Fernando G. de Athayde, Gideon Bachman, Luis Barreiros, Ingmar Bergman, Luis García Berlanga, Rob Blackwelder, Etami Borjan, Tomislav Brlek, Luis Buñuel, Charlotte Chandler, Chandrahas Choudhury, Ian Christie, Paola Ciccolella, Michel Ciment, Artur Ciwilko, Michael Coles, Mikael Colville-Andersen, Jonathan Scott, Emanuela D'Alessandro, Sanja Domazet, Bekim Fehmiu, Uliks Fehmiu, Federico Fellini, Mike Figgis, Haroldo Teixeira Valladão Filho, Jasna Galjer, Françoise Gilot&Carlton Lake, Michael Gould i Lloyd Chesley, Mimi Gjorgoska-Ilievska, Radovan Grahovac, Josip Grozdanić, Dan Harper, Kruno Heidler, Mark Holcomb, Hrvoje Hribar, Branko Ištvančić, Mira Kermek, Krzysztof Kieślowski, Bruno Kragić, Petar Krelja, Juraj Kukoč, Mato Kukuljica, Tomislav Kurelec, Fritz Lang, Sonja Leboš, Carmen Lhotka, Alemka Lisinski, Camillo de Marco, Edward Marriott, Dario Marković, Mladen Martić, Premendra Mazumder, Matt Mazur, Brian McFarlane, Krešimir Mikić, Paolo Minuto, Ranko Munitić, Diana Nenadić, Kim Newman, Božidar Novak, Marie Nyreröd, R. Barton Palmer, Krsto Papić, Nenad Pata, Irena Paulus, Jurica Pavičić, Ante Peterlić, Ilindenka Petruševa, Annika Pham, Virginia Piombo, Nenad Polimac, Miuccia Prada, Alessandro Radovini, Daniel Rafaelić, Dragan Rubeša, Andrew Saris, Luda&Jean Schnitzer, Maria Sica, Vittorio de Sica, Mima Simić, Alex Simon, John Simon, Danusja Stok, Tomislav Šakić, Rada Šešić, Ivo Škrabalo, Elizabeth Taylor, Rustin Thompson, Peter Tonguette, Vladimir Tomić, François Truffaut, Hrvoje Turković, Maya Turovskaya, Boris Vidović, Luchino Visconti, Tanja Vrvilo, Andrzej Wajda, Fiona Watson, Pero Zlatar, Lucija Zore, Živorad Tomić i drugi, u širokom dijapazonu od filmskih autora, teoretičara i kritičara do kulturnih radnika, novinara i diplomata. Suradnici na izradi programskih knjižica su bili Tihomir Hamilton, Jasna Perić i Viktoria Krčelić, a urednica Agar Pata.



Duško Popović