U devedesetim godinama prošlog stoljeća na velikim ekranima u Hrvatskoj nije se moglo vidjeti gotovo ništa osim komercijalnog, uglavnom holivudskog filma i ponekad, kao prikazivačima uglavnom mrska iznimka, recentna domaća produkcija igranoga filma. Tada ljubitelji filma nisu imali prilike vidjeti ni klasiku svjetske kinematografije, a niti vrhunske cjelovečernje filmove suvremene europske i ostalih neameričkih kinematografija, ali ni visoke domete ostalih vrsta sedme umjetnosti koja je mnogo više od isključivo cjelovečernjeg igranog filma. To se počelo bitno mijenjati 2001. kada je Hrvatski filmski savez u suradnji s Hrvatskom kinotekom pokrenuo Filmske programe sustavno prikazujući kinotečni program, ali i vrijedna suvremena ostvarenja koja nisu otkupljena za komercijalno prikazivanje u nas, pa potom kratke, dokumentarne i i eksperimentalne filmove. To je omogućilo studentima i srednjoškolcima, a i mnogim inim filmoljupcima sustavno filmsko obrazovanje i uživanje u filmovima kakve dugo nisu mogli vidjeti.

Pravo središte filmske kulture Filmski su programi postali 2004. ulaskom u dvoranu kina Tuškanac, pa s pravom obilježavaju tu značajnu desetu obljetnicu nizom ostvarenja neupitne vrijednosti. Tako već prvog dana u nedjelju 16. ožujka program započinje kratkim nijemim komedijama Charliea Chaplina uz živu glazbu na način kako su se ti filmovi prikazivali u vrijeme nastanka, a što se u kinu Tuškanac povremeno događa već godinama. Ovaj put glazbenu će pratnju izvoditi Igor Savin na pijaninu, a uz njegovu pratnju bit će prikazana i jedna od najboljih nijemih komedija General Bustera Keatona te za razvitak dokumentarnog filma presudno važan Nanook sa sjevera Roberta J. Flahertya iz 1922. godine. Uz to bit će uz uobičajeno na vrpci snimljenu glazbu prikazana i dva remek-djela njemačkog ekspresionizma – kultni Nosferatu F.W. Murnaua i izvanredna 2010. restaurirana verzija Metropolisa Fritza Langa.

Iako je razdoblje između dva svjetska rata predstavljeno prvenstveno nijemim filmovima, vrlo zanimljiva je iznimka Ekstaza (1933.) češkog redatelja Gustava Machatýa ne samo zato jer je taj film izazvao veliki skandal i mnoge kontroverze zbog do tada u filmu namijenjenom redovnom rasporedu kinematografa neviđene erotičnosti i obnaživanja glavne glumice, što je potom Hedy Lamarr omogućilo vrlo uspješnu holivudsku karijeru, nego i zbog velike uloge našeg Zvonimira Rogoza koji je u to doba u Pragu ostvarivao zapaženu i filmsku i kazališnu karijeru. A uz Chaplina i Ekstazu prvog dana će biti prikazani najnoviji film iz produkcije Hrvatskog filmskog saveza Moj zanat Mladena Matičevića i Slavica (1947.) Vjekoslava Afrića, prvi jugoslavenski cjelovečernji film kojeg je doduše proizveo beogradski Avala film, ali su i redatelj i većina autorske ekipe na čelu s interpretkinjom naslovne uloge Irenom Kolesar bili iz Hrvatske, a i radnja se zbivala u Dalmaciji tijekom talijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu.

Uz to su na rasporedu veliki filmovi europskih autora ostvareni nakon Drugog svjetskog rata među kojima su s tri filma najzastupljeniji Ingmar Bergman (Sedmi pečat, Prizori iz bračnog života, Fanny i Alexander) i najoriginalniji europski tvorac komedija Jacques Tati (Praznični dan, Odmor gospodina Hulota, Moj ujak), a po dva potpisuju Robert Bresson (Dame iz Bulonjske šume, Suđenje Ivani Orleanskoj) i Luis Buñuel (Ljepotica dana, Taj mračni predmet želje). Bit će tu i Slatki život Federica Fellinija, Rocco i njegova braća Luchina Viscontija, Ime Carmen Jean-Luca Godarda, Lola Rainera Wernera Fassbindera i Nebo nad Berlinom Wima Wendersa.

Izvanredni dometi odabranih filmova nedvojbeno će navesti ljubitelje filma da (ponovo) pogledaju neke od navedenih naslova koji su reprezentativni pokazatelj glavnih odrednica onoga što su Filmski programi prikazali u kinu Tuškanac tijekom posljednjeg desetljeća u kojem su itekako proširili filmsku ponudu u Zagrebu i bitno utjecali na poznavanje filma i uživanje u njegovim pravim vrijednostima.