ULOGE:
Buster Keaton (Johnnie Gray),
Marion Mack (Annabelle Lee),
Glen Cavender (kapetan Anderson),
Jim Farley (general Thatcher),
Frederick Vroom (južnjački general)

SCENARIJ:
Al Boasberg,
Clyde Bruckman,
Buster Keaton (prema knjigama Williama Pittengera)

FOTOGRAFIJA:
Bert Haines,
Devereaux Jennings

GLAZBA:
William P. Perry

MONTAŽA:
Buster Keaton,
Sherman Kell

SCENOGRAFIJA:
Harry Roselotte

Sadržaj:

Stigavši u američku saveznu državu Georgiju 1861., vlakovođa Johnny Gray posjećuje svoju djevojku Annabelle Lee. Upravo tada dolazi vijest da je počeo Američki građanski rat. Annabelleini brat i otac smjesta se kao dobrovoljci prijave u južnjačku konfederalističku armiju, a da bi zadovoljio svoju djevojku isto pokuša i Johnny, međutim biva odbijen jer je potrebniji kao vlakovođa. Annabelle krivo shvati da se Johnny ne želi prijaviti u vojsku pa odluči da neće komunicirati s njim dok ne obuče uniformu.

Prođe godina dana i Annabelle dobije vijest da joj je otac ranjen. Ukrca se na vlak kako bi ga posjetila, a na čelu vlaka je lokomotiva General koja je Johnnyju podjednako dragocjena kao i Annabelle. No sjevernjački špijuni otmu lokomotivu i vlak te zarobe Annabelle. Johnny će učiniti sve da spasi Annabelle i Generala…
 

Stalni producent Bustera Keatona u najkreativnijem, nezavisnom razdoblju njegova stvaranja, Joseph M. Schenck, bio je oduševljen Keatonovom idejom da prema memoarima Velika potjera za lokomotivom bivšeg sjevernjačkog vojnika Williama Pittengera, objavljenima 1889., snimi produkcijski raskošnu akcijsku komediju. Povjerio mu je za ono doba velik budžet od 400 tisuća dolara, no Keaton ga je tokom dugog snimanja drastično premašio – navodno je, zbog autorova inzistiranja na što preciznijoj i uvjerljivijoj rekonstrukciji razdoblja te maksimalno realističkim i produkcijski vrlo zahtjevnim akcijskim scenama, ukupni iznos produkcije dosegao čak milijun dolara (samo slavna scena rušenja vlaka s mosta koštala je 42 tisuće dolara, postavši najskupljom snimljenom u doba nijemog filma). Zbog toga će između njih dvojice doći do velikog sukoba, a osrednji odjek u kinima projekta od kojeg se očekivala sigurna dobit dovest će naposljetku Keatona u situaciju da izgubi kreativnu nezavisnost, budući da je izlaz iz nezavidne situacije odlučio pronaći potpisivanjem ugovora s velikom filmskom kućom Metro-Goldwyn-Mayer, mada ga je Charlie Chaplin upozoravao da će mu se upravo to (gubitak nezavisnosti) dogoditi.

Bio je to početak Keatonova pada, pri čemu se kao svojevrsna vrhunska ironija ispostavlja činjenica da su film koji su tadašnja publika i kritika primile mlako - štoviše kritika najvećih i najutjecajnijih medija (The New York Times, Variety, New York Herald Tribune, Los Angeles Times) negativno - desetljećima kasnije nove kritičarske generacije prihvatile ne samo kao najbolji film iznova otkrivenog genija Bustera Keatona, nego i kao jedan od najboljih filmova svih vremena – na znamenitim listama prestižnog časopisa Sight and Sound General je 1972. zauzeo osmo mjesto, a desetljeće kasnije deseto. Također, Kongresna knjižnica uvrstila ga je 1989. u prvu skupinu filmova - zajedno s naslovima kao što su Građanin Kane, Najbolje godine naših života, Snjeguljica i sedam patuljaka, Čarobnjak iz Oza,  Zameo ih vjetar, Casablanca, Pjevajmo na kiši, Bulevar sumraka i Ratovi zvijezda – određenih za restauraciju i čuvanje u tada novoosnovanom Nacionalnom filmskom registru kao djela od posebnog kulturnog, povijesnog ili estetskog značaja.

Doista, General zadivljuje izvanrednim ritmom svoje duge i suštinski jednostavne naracije, impresivnim vizualnim stilom znatnim dijelom ostvarenim na lokacijama stvarne priče iz Američkog građanskog rata ispričane u Pittingerovim memoarima, te fascinantnom atmosferom koja proizlazi iz realističke ambijentacije i dojmljive teksture filmske slike, kao i tradicionalno briljantnim i po život opasnim Keatonovim kaskaderskim pothvatima koji su ovdje dosegli neke od svojih vrhunaca. Jedino što se danas Keatonu može prigovoriti, ali to vrijedi za devedeset posto američkih filmova o Američkom građanskom ratu i poraću, jest da je sjevernjake prikazao kao negativce a južnjake kao pozitivce. U njegovom slučaju taj krimen je na neki način i veći jer je uzeo književni predložak sa sjevernjačkom perspektivom i odlučio je izmijeniti, smatrajući da publika neće prihvatiti južnjake kao negativce.    

Autor komentara: Damir Radić
 

Ulaznice za projekciju 23. 06. u 21:00 moguće je kupiti online OVDJE ili na blagajni KIC-a sat vremena prije početka.
 

c/b, 78'