ULOGE:
Oskar Werner (Guy Montag),
Julie Christie (Clarisse/Linda Montag),
Cyril Cusack,
Anton Diffring (Fabian)

SCENARIJ:
Jean-Louis Richard,
David Rudkin,
Helen Scott,
François Truffaut (prema romanu Raya Bradburya)

FOTOGRAFIJA:
Nicolas Roeg

GLAZBA:
Bernard Herrmann

MONTAŽA:
Thom Noble

Sadržaj:

U nedefiniranoj distopijskoj budućnosti totalitarne vlasti angažiraju posebne snage znane kao Vatrogasci, čija je dužnost pronalaženje i uništavanje sve literature. Posjedovanje i čitanje knjiga je protuzakonito zbog toga što se vlast boji da one mogu utjecati na razvoj neovisnog mišljenja, a ljude kod kojih se knjige pronađu i koji ih tajno čitaju dodatno se kažnjava. U takvom društvu ljudi žive kao zombiji, a svi se nadziru i preko velikih kućnih TV-ekrana, putem kojih vlast šalje obavijesti i širi propagandu. Među onima koji u zajednici kojom vladaju izoliranost i asocijalni odnosi pronalaze i spaljuju knjige je i Guy Montag, čovjek oženjen hladnom i distanciranom Lindom, ovisnicom o lijekovima i gledanju TV-programa. Nakon što jednog dana u tramvaju upozna svoju susjedu Clarissu, Montag će se u nju snažno zaljubiti. No Clarissa je jedna od tajnih čitateljica, pa Montag pod njezinim utjecajem tijekom izvršenja jednog zadatka ukrade knjigu i počne ju čitati. Kroz druženje s Clarissom i čitanje knjiga Montag će početi preispitivati i službenu politiku i svoje stavove, da bi se ubrzo i sam pretvorio u zaljubljenika u književnost i tajnog čitatelja. A to sa sobom nosi brojne opasnosti.

Godine 1966. prikazana u konkurenciji festivala u Veneciji, fantastična distopijska drama za ulogu u kojoj je Julie Christie godinu kasnije nominirana za najprestižniju britansku filmsku nagradu BAFTA, ravnopravno s nominacijom za ulogu u Doktoru Živagu, izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana američkog autora znanstveno fantastične proze Rayja Bradburyja (Mračni karneval, Marsijanske kronike), jednog od najcjenjenijih pisaca znanstvene fantastike. Prozu često ekraniziranog pisca s Truffautom je u scenarij pretočio njegov čest suradnik Jean-Louis Richard (Nevjesta je bila u crnini, Američka noć), a na dijalozima su nepotpisani surađivali i David Rudkin i Helen Scott. Film u čijem je naslovu navedena temperatura na kojoj počinje gorjeti papir predstavlja izuzetno važno ostvarenje u povijesti žanra, a njegova se priča s vremenski neodređenom radnjom u kojoj su knjige i bilo kakvi pisani tekstovi najstrože zabranjeni, dok individualna misao ne postoji, danas doima aktualnijom nego ikad. Ugođaj egzistencijalne nelagode i besmisla Truffaut izuzetno sugestivno dočarava dinamičnim pokretima kamere, dugim kadrovima i daljim planovima, domišljatim montažnim rješenjima iznimno učinkovito dočaravajući zastrašujuće dimenzije svijeta koji prikazuje. Gradiranju mizantropije i jeze vrlo efektno pridonose i nerijetko izrazito nelagodna glazba Hitchcockova stalnog suradnika i oskarovca Bernarda Herrmanna, te naglašeno stilizirana fotografija kasnije iznimno uglednog redatelja Nicolasa Roega (Ne okreći se, Čovjek koji je pao na Zemlju). Odnos Montaga i Clarisse povremeno je izrazitije liričan, isto se može reći i za prikaz male zajednice čitatelja knjiga i onih koji knjige uče napamet, a dojmove o cjelini zaokružuju odlični nastupi čitave glumačke postave predvođene Oskarom Wernerom (Brod luđaka, Špijun koji se sklonio u zavjetrinu) i Julie Christie (Darling, Kockar i bludnica).

boja, 112'