ULOGE:
Marcello Mastroianni (Giovanni Pontano),
Jeanne Moreau (Lidia),
Monica Vitti (Valentina Gherardini),
Bernhard Wicki (Tommaso Garani),
Rosy Mazzacurati (Rosy)

SCENARIJ:
Michelangelo Antonioni,
Tonino Guerra,
Ennio Flaiano

FOTOGRAFIJA:
Gianni Di Venanzo

GLAZBA:
Giorgio Gaslini

MONTAŽA:
Eraldo Da Roma

Sadržaj:

Ugledni književnik Giovanni Pontano i njegova supruga Lidia situirani su par iz Milana koji se suočava s bračnom krizom. Tijekom nekoliko sati u njihovim životima, nakon što oboje u bolnici posjete umirućeg prijatelja Tommasoa, Giovanni i Lidia će otići u vilu bogatog industrijalca Gherardinija, na zabavu upriličenu povodom objavljivanja Giovannijeve nove knjige. Boravak na zabavi će i njega i Lidiu potaknuti da se udalje jedno od drugog, pri čemu će Giovanni priliku iskoristiti za pokušaj ostvarivanja preljubničke veze s Gherardinijevom kćeri Valentinom, privlačnom djevojkom koju muči dosada, da bi od industrijalca naposljetku dobio ponudu za dobro plaćeni posao direktora izdavaštva u njegovoj tvrtki. Kad pred zoru napuste zabavu, na Lidijin prijedlog krenut će u šetnju parkom, gdje će ona početi Giovanniju čitati ljubavno pismo za koje se on ne sjeća da joj ga je napisao.

Na festivalu u Berlinu 1961. godine nagrađena Zlatnim medvjedom, psihološka egzistencijalna drama suscenarista i redatelja Michelangela Antonionija, koji je iste godine kao najbolji redatelj nagrađen prestižnom talijanskom filmskom nagradom David di Donatello, drugi je segment autorove ´tetralogije o otuđenju´, središnjeg dijela Antonionijeva opusa. Ostvarenje za koje su scenarij supotpisali Tonino Guerra (Povećanje, Amarcord, Kaos braće Taviani) i česti suradnik Federica Fellinija Ennio Flaiano (Ulica, Cabirijine noći, Slatki život, Osam i po) odlikuje odsutnost fabule uz fokusiranje na osjećaje i stanja svijesti te njihovo mijenjanje tijekom vremena. U cjelini u kojoj zbivanja imaju marginalnu ulogu važan motiv je nemogućnost komunikacije, u vrijeme nastanka filma popularna tema u intelektualnim krugovima, a još važniji opserviranje suvremene emotivnosti te mijena u romantičnom odnosu između žene i muškarca, prikazanih kao tipičnih intelektualaca svog vremena. Antonioni pritom ženu, njezine osjećaje i stanja, stavlja u prvi plan, što ne čudi s obzirom da lik Valentine sjajno, suptilno i s mnogo osjećaja za mjeru tumači redateljeva tadašnja partnerica i muza Monica Vitti (Modesty Blaise, Djevojka s pištoljem, Pacifistica Miklósa Jancsóa). Autorov izvedbeni prosede i u ovom filmu odlikuju superioran stil s dugim sekvencama, koje se u pravilu odvijaju u tišini, impresivna facijalna izražajnost Vitti kao i izvrsnih Marcella Mastroiannija (Razvod na talijanski način, Jedan izuzetan dan, Slatki život, Osam i po) i Jeanne Moreau (Lift za gubilište i Ljubavnici Louisa Mallea, Jules i Jim) te sjajno korištenje ambijenata, koji su praktički ravnopravni protagonisti djela.

c/b, 122'